Negativna propaganda usmjerena na projekt Pantheon

dana
"Klickbite" i "Framing" su određena vrsta propagande.
"Klickbite" su oblici naslova članaka koji kod čitatelja ostavljaju dojam važnosti, zanimljivosti, iznenađenja, gnušanja ili sličnih intenzivnuh emocija zbog kojih čitatelj odlučuje odabrati taj članak i pročitati ga. 
"Framing" je stvaranje negativne ili pozitivne medijske slike ili dojma višestrukim ponavljanjem negativnih ili pozitivnih atributa u više članaka i u više medija. Za njega nisu potrebne lažne činjenice; izbor istinitih može biti sasvim dovoljan. Što ćemo ponavljati, što staviti u naslov, koje događaje povezati, čemu pripisati ulogu uzroka, što proglasiti simptomom, a što ostaviti izvan priče? Od deset istinitih činjenica moguće je izabrati pet i napisati priču o prilagodbi, a od drugih pet priču o kolapsu. Činjenice u oba slučaja mogu ostati točne, dok im se značenje mijenja. Kada se isti način tumačenja dovoljno dugo ponavlja, čitatelj ga naposljetku prihvaća kao samu stvarnost.

Izvor: Pantheon.Eco / stvoreno umjetnom inteligencijom


Na kraju se radi o propagandi koju koristi svaka agenda (politička ili ekonomska) i čitatelj treba biti vrlo pažljiv i objektivan kada je god uključen u medijsku stvarnost. Nešto više o "framingu" i propagandi pokazat ćemo na primjeru projekta Pantheon.AI u Topuskom.

Primjer negativnog "clickbite" naslova

1. Ovaj naslov sadrži upućuje na nešto "strašno" i zove vas da kliknete na naslov. Nije za zamjeriti u beskraju propagande, ovo je samo jedan od stotine takvih naslova koje susrećemo. Izgleda da čitatelji još uvijek nisu shvatili o čemu se radi, pa takvi naslovi imaju "prođu".

Primjer "framinga": Stvarna prva rečenica teksta

"Pantheon AI bio bi neviđena investicija u Hrvatskoj, ali podatkovni centri predstavljaju i ogromnu potrošnju vode i struje. Početak se zasad odgađa."

Dakle već u prvoj rečinici subjekt članka je osuđen na propast zbog "ogromne potrošnje vode i struje" i ovako započinje "framing".
Da je autor želio biti neutralan i nepristran onda je rečenica mogla zvučati npr. ovako:

"Projekt Pantheon AI je jedna od najvažnijih stranih investicija u Hrvatskoj. Ipak, obzirom da radi se o postrojenju čiji rad ovisi o potencijalno značajnoj potrošnji struje i vode, čeka se ocjena Ministrastva zaštite okoliša i zelene tranzicije" 

Međutim, drama prodaje članke.

Da bi stvar bila još lošija po subjekt teksta, niti sam sam voditelj projekta Kampus Topusko, Mario Gudelj još nije mogao reći kolike će se količine vode trošiti, jer se način hlađenja još razrađuje. Onda se pitamo kako autor tekst zna da će se raditi o "ogromnim" količinama vode.


Framing članka nije najgore što se moglo dogoditi za Projekt

Čitajući dalje, shvaćamo da je autor tu informaciju preuzeo iz službenog Rješenja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje je napisano u Upravi za zaštitu prirode. 
I to je ono što nas u Pantheon.Eco puno više razočarava!

1. Može se procijeniti

Izjave koje se navode u Rješenju nisu potkrjepljene podacima. Evo kako zvuči ona o potrošnji vode:

"... može se procijeniti da će rad opreme podatkovnih centara zahtjevati iznimno velike količine vode."

Očito je da donositelji Rješenja nisu imali nikakve podatke o potrošnji vode (jer i sam investiror o tome još razmišlja), ali su ipak izašli sa stavom da će se trošiti "iznimno velike količine vode". Kolike su to količine vode, u kojem vremenu i u odnosu na koliku procesorsku snagu - niti riječi. 
To pokazuje kako izgleda "negativni framing" jer je mišljenje doneseno na osnovi vlastitih stavova, a ne podataka. 
Za utvrđivanje stvarne istine o potrošnji vode bilo je za očekivati da će u Upravi za zaštitu prirode konzultirati stručnjake iz područja energetike i informacijskih tehnologija kako bi se dobio stvarni izračun potrošnje vode obzirom na podatke iz Projekta, a ne donositi zaključak koji se uklapa u "negativni framing" protiv podatkovnih središta. Tada bismo u Rješenju čitali o stvarnim količinama vode po kW procesorske snage u određenom vremenu.

Na ovom blogu smo puno pisali o hlađenju podatkovnih središta, ali obzirom da se radi o dosta teksta, za osnovni uvid u stanje hlađenja podatkovnih središta predlažemo pročitati odličan članak na portalu Energetika-net.
Za potrebe ovog članka samo ćemo ukratko ćemo opisati četiri osnovne tehnologije hlađenja podatkovnih središta.

1. Hlađenje zraka u prostoriji

To je najstariji pristup kojime se hlade "ormari" s procesorima. Ono je bilo prihvatljivo za čipove najstarije generacije i više se ne koristi u novim sustavima. jer je neekonomičan. U toj izvedmi koriste se rashladni tornjevi u kojima se odvija hlađenje orošavanjem vode koja isparava i hladi zrak koji se ponovo koristi za hlađenje zraka u prostoriji. Kada se koristi "negativni framing" spram podatkovnih središta, onda se "izvlači" ova tehnologija hlađenja, jer ona doista troši značajne količine vode. Međutim, već novije izvedbe koriste napredniji sustav hlađenja.

2. RDX sustav (engl. Rear Door Exchange)

Ovaj način hlađenja je uveden kako bi se zadržala u funkciji starija generacija čipova uz smanjenje troškova hlađenja. Naime, suprotno "uklesanom" mišljenju glavnostrujaških medija, menadžeri podatkovnih središta na sve moguće načine pokušavaju smanjiti troškove rada, pa tako i hlađenja.
U toj izvedbi na stražnju strana procesorskog ormara se postavlja dodatna ploča koja hladnom vodom hladi zrak koji se ubacuje u procesorski ormar. Tako se hladi samo zrak koji hladi procesore, a ne hladi se cjelokupna prostorija. Takav sustav su razvili Vertiv i Schneider i normalno se koristi o čemu smo pisali ovdje.

3. Tekuće hlađenje

Kako se stvaraju novije generacije čipova, oni postaju zahtjevniji za hlađenje i sam zrak nije više dovoljan za odvođenje topline. Stoga se je prešlo na tekućinsko hlađenje (konačno, to već koriste gamerska računala dugo vremena, zar ne) koje sadrži vodu s aditivima koja cirkulira u zatvorenom sustavu kao kod svakog automobila (voda + antifriz+antikorozivne tvari). Vodeno hlađenje ima oko 3000 puta bolje termičko svojstvo hlađenja i noviji čipovi ne mogu bez ovakvog načina hlađenja. Takav sustav već koriste podatkovna središta u Velikoj Britaniji i o tome smo pisali na našem blogu ovdje.

4. Imerzijsko hlađenje

Za ovakvo hlađenje koriste se dielektričke tekućine u koje je kompletna elektronika uronjena ili pak "teče" preko čipova i tako još bolje hladi nove generacije čipova za koje se zna "obična" tekuća hlađenja neće biti dovoljno dobra. Castrol je već razvio 2 vrste dielktričkih tekućina za tu potrebu i o tome smo pisali ovdje.

Uvjereni smo da su gornje 4 točke već mogle biti dovoljne za ozbiljniji pristup u donošenju mišljenja za Rješenje ukoliko je postojala želja za realnom procjenom potrošnje, bez utjecaja negativnog framinga" koji prati podatkovna središta. 

2. "... ne može se isključiti mogućnost..." 

U drugom dijelu neodređenost u stavovima iz Rješenja je još veća. Naime, Rješenje govori o lovnim staništima dugonogog šišmiša (Myotis capaccinii) bez da se koriste podaci mjerenja, ne spominje se kolika je brojnost zajednice tog šišmiša na području Kampusa Topuskog i kolika je procjena vjerojatnosti na osnovi podataka mjerenja ili stručnih radova, da će djelovanjem ovog Projekta eventualna zajednica ovog šišmiša biti ugrožena.
Sve se svodi na izjave tipa: "...ne može se isključiti mogućnost značajnog negativnog utjecaja provedbe Plana".
Tako je i struka podlegla "negativnom framingu" o podatkovnim središtima.

Relativizacija utjecaja na okoliš - primjer 1

Koliki je utjecaj "framinga, može se vidjeti ako usporedimo druge projekte po Hrvatskoj koje Pantheno.Eco izrazito podržava, ali zadnja dva velika Projekta koristimo kako bismo ukazali na nejednak pristup zaštiti prirode. 

Prvi projekt je obilaznica oko Novog Vinodolskog kojom će prolaziti deseci tisuća vozila. Pogledajte koliki je zahvat na okoliš učinjen za izradu ove prometnice i upitajmo se kako je moglo zvučati mišljenje kada bi se koristio "negativni framing" kao kod Kampusa Topusko. Dakle, izjava je mogla vrlo lako zvučati primjerice ovako:

"...ne može se isključiti mogućnost značajnog negativnog utjecaja provedbe prometnice u slučaju velikih hazarda kao što su nesereće auto-cisterni koje prevoze naftne derivate ili opasne kemikalije".

Također možemo reći:

... može se procijeniti da će havarija na prometnici zahtjevati iznimno velike štete na okolišu uz prometnicu."

Pogledajte samo fotografije i zapitajmo se postoje li na ovoj trasi zajednice biljaka ili životinja koje su ugrožene na sličan način kao što iz Ministarstva procjenjuju za dugonogog šišmiša za kojeg nemaju navedene podatke da uopće postoji na lokaciji Kampusa Topuskog.

Izvor: Novi List (pristupljeno 12/10/2026)

Naravno, da su ovdje radi samo o pokušaju izjednačavanja stavova za dva Projekta koji na neki način zadire u okoliš.
Naravno, da svaki infrastrukturni zahvat zadire u okoliš i prirodu i naravno da će neke zajednice biti ugrožene, ali moramo staviti u omjer vrijednost jednog i drugog.
Pitamo se je li se itko zapitao kako će deseci tisuća vozila utjecati svojim svjetlima na noćne leptire kojih ima više nego dnevnih? I je li se itko zapitao čime će se tamošnje populacija noćnih šišmiša hraniti kada noćni leptiri odu od osvjetljenja?

Eeee, to vam je dragi čitatelji "pozitivan framing". I neka je Novi Vinodolski dobio obilaznicu jer je to dobro za Hrvatsku, ali opet trebamo ponoviti da se i u ovom slučaju procjenjivalo što je veća korist, a manja šteta. Zašto se to ne radi u sličaju Kampusa Topusko? 


Relativizacija utjecaja na okoliš - primjer 2


Drugi fantastičan projekt za Hrvatsku su geotermalni izvori koji Pantheon.Eco u potpunosti podržava. Radi se o iskorištavanju geotermalne energije u iz bušotine u Zaprešiću, Velikoj Gorici, Osijeku i Vinkovcima. ali za potrebe ovog članka idemo pogledati "framing" ovog projekta:


U Dnevniku HRT-a 9.listopada 2026. godine gost je bio Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za uglikovodika. Detaljnije možete o tom razgovoru pročitati ovdje.
Pogledajte naslove za svaku od bušotina i popratne fotografije, pa sami procijenite koliki je utjecaj na okoliš kod svake bušotine (detalje možete pročitati u tekstovima na poveznicama)

1. Zaprešić potvrđen kao četvrta lokacija s geotermalnim potencijalom


Izvor: Lider (pristupljeno 12/10/2026)


2. Povijesni iskorak prema jeftinijem grijanju: istražna bušotina u Velikoj Gorici puštena u pogon


Izvor: Grad Velika Gorica - službeni gradski portal (pristupljeno 12/10/2026)


3. Osijek leži na vrelu energije: Potvrđen geotermalni potencijal vrijedan milijune


Izvor: SiB.HR (pristupljeno 12/10/2026)

4. Dan za povijest: Vinkovci upisani na svjetsku kartu geotermalnih izvora!

Izvor: Vinkulja.HR (pristupljeno 12/10/2026)



Dakle, ako samo pročitate naslove, vidjet ćete kao izgleda "pozitivni framing". 
  • Niti riječi o mišljenjima resornog Ministarstva tipa: "...ne može se isključiti mogućnost značajnog negativnog utjecaja provedbe Plana"
  • Niti riječi u utjecaju crpljenja tople vode na okolne podzemne vodotoke.
  • Niti riječi o utjecaju na prirodne rezervoare pitke vode. 
  • Niti riječi o zadiranju u okoliš.
  • Niti riječi o utjecaju na lokalne ekološke niše
Eeee, to vam je dragi čitatelji "pozitivan framing"; samo da dobijete ideju o čemu govorimo.


Analiza Pantheon.Eco tima

Razumljivo je da u Ministarstvu nakon događaja s ilegalnim odlaganjem otpada u Gospiću i ostalim dijelovima Hrvatske "pušu na hladno" te se pokušavaju ograditi, ali izričaj koji koriste ukazuje da zapravo ne raspolažu podacima koji bi im pomogli donijeti relevantno i stručno mišljenje.
A kako smo već spomenuli "Bez podataka, mi još jedna osoba s mišljenjem".
U ovom slučaju Hrvatskoj trebaju Rješenja na osnovi podataka i struke, a ne na osnovi osobnih mišljenja i jednog stručnog rada.

Pantheon.Eco pozdravlja gore navedene projekte i drago nam je da je Hrvatska konačno počela koristiti geotermalne izvore, ali podjećamo da se i u ovom slučaju procjenjivalo što je veća korist, a manja šteta, pogotovo kada se radi o sredstvima iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost vrijednim 50.8 milijuna eura. 
Pitamo se zašto se ne radi procjena što je veća korist, a manja šteta u slučaju Kampusa Topusko vrijednim 50 MILIJARDI eura, dakle 10× više od hvale vrijednih geotermalnih energana?
Pitamo se zašto ne vidimo naslove napr.:
"Podatkovna središta su pitanje otpornosti gospodarstva i nacionalne sigurnosti"
"Dan za povijest: Hrvatska upisana na svjetsku kartu velikih podatkovnih središta"

Izvori korišteni za analizu



Energetika-net: Svijetla je budućnost tekućinskog hlađenja (objavljeno 16. ožujka 2026.).


Vijesti.hrt.hr: Krpan: Geotermalni izvori su nova hrvatska industrija 21. stoljeća (objavljeno 9. listopada 2026.).


Grad Velika Gorica - službeni gradski portal: Povijesni iskorak prema jeftinijem grijanju: istražna bušotina u Velikoj Gorici puštena u pogon (objavljeno 28. veljače 2026.).



Poslovni dnevnik: Geotermalne elektrane pitanje su otpornosti gospodarstva i nacionalne sigurnosti (objavljeno 15. listopada 2026.).



Odricanje od odgovornosti (Disclaimer) i izjava o nepovezanosti: Sadržaj objavljen na domeni pantheon.eco neovisan je i služi isključivo u informativne i edukativne svrhe. Ovaj portal, njegov vlasnik i domena ni na koji način NISU povezani, sponzorirani, ovlašteni niti pravno povezani sa sličnim platformama, niti bilo kojom drugom tvrtkom, komercijalnim podatkovnim centrom ili registriranim žigom (trademarkom) koji koristi naziv "Pantheon". Naziv "Pantheon" na ovoj domeni koristi se isključivo u svom izvornom, generičkom i opisnom značenju.

Izneseni zaključci i kombinacije podataka predstavljaju autorska promišljanja i pretpostavke utemeljene na javno dostupnim informacijama te se ne mogu smatrati službenim savjetima. Autor ne preuzima odgovornost za postupke trećih strana proizašle iz tumačenja sadržaja na ovom portalu.

Autorska prava i vizualni identitet: Cjelokupan sadržaj na ovom portalu, uključujući tekstove, analize te vizualni identitet (logotip) Pantheon Eco, vlasništvo je ovog bloga. Prenošenje, preuzimanje ili korištenje tekstova, njihovih dijelova ili vizualnih elemenata dopušteno je isključivo uz prethodnu suglasnost autora, uz obavezno navođenje izvora i aktivnu poveznicu (link) na izvorni članak.

Primjedbe

Objavi komentar

Dobrodošli! Pantheon Eco potiče konstruktivnu i argumentiranu raspravu. Svi komentari prolaze kroz moderaciju radi sprječavanja neželjenog sadržaja (spama) i bit će odobreni u najkraćem mogućem roku ako doprinose temi članka.