Dok se u javnom prostoru rasprave o pokretanju nacionalnog nuklearnog programa u Hrvatskoj ponekad pokušavaju prikazati kao izolirana politička inicijativa, globalni i regionalni tržišni pokazatelji sugeriraju nešto sasvim drugo. Potrebe moderne digitalne infrastrukture, ponajviše održivih AI podatkovnih središta, zahtijevaju neprekidnu opskrbu golemim količinama električne energije. Kada privatni kapital preuzima ulogu pokretača golemih nuklearnih projekata, a susjedne regije traže vlasničke udjele u postojećim kapacitetima, jasno je da nuklearna opcija više nije stvar ideologije, već pitanje gospodarskog opstanka i nacionalne sigurnosti.
Odricanje od odgovornosti (Disclaimer) i izjava o nepovezanosti: Sadržaj objavljen na domeni pantheon.eco neovisan je i služi isključivo u informativne i edukativne svrhe. Ovaj portal, njegov vlasnik i domena ni na koji način NISU povezani, sponzorirani, ovlašteni niti pravno povezani sa sličnim platformama, niti bilo kojom drugom tvrtkom, komercijalnim podatkovnim centrom ili registriranim žigom (trademarkom) koji koristi naziv "Pantheon". Naziv "Pantheon" na ovoj domeni koristi se isključivo u svom izvornom, generičkom i opisnom značenju.
Izneseni zaključci i kombinacije podataka predstavljaju autorska promišljanja i pretpostavke utemeljene na javno dostupnim informacijama te se ne mogu smatrati službenim savjetima. Autor ne preuzima odgovornost za postupke trećih strana proizašle iz tumačenja sadržaja na ovom portalu.
Autorska prava i vizualni identitet: Cjelokupan sadržaj na ovom portalu, uključujući tekstove, analize te vizualni identitet (logotip) Pantheon Eco, vlasništvo je ovog bloga. Prenošenje, preuzimanje ili korištenje tekstova, njihovih dijelova ili vizualnih elemenata dopušteno je isključivo uz prethodnu suglasnost autora, uz obavezno navođenje izvora i aktivnu poveznicu (link) na izvorni članak.
 |
| Izvor: Pantheon Eco / stvoreno koristeći AI |
Tržišna realnost: Utrka za gigavatima
Da je riječ o globalnom trendu ubrzanog razvoja nuklearnih elektrana, najbolje pokazuje investicijski potez poljskog milijardera Michała Sołowowa, koji kroz tvrtku SGE i u partnerstvu s tehnološkim gigantima GE Vernova i Hitachi, planira uložiti čak 41 milijardu eura u izgradnju 14 malih modularnih nuklearnih reaktora (SMR) u Ujedinjenom Kraljevstvu. Primarni cilj ove mega-investicije, koju aktivno podupire i britanska vlada jest izravna opskrba energetski iznimno zahtjevnih podatkovnih središta za razvoj umjetne inteligencije (AI), pri čemu se kao potencijalni suinvestitor spominje i Google Cloud.
Istovremeno, talijanski industrijski i politički krugovi, predvođeni inicijativom iz pokrajine Friuli-Venezia Giulia, otvoreno iskazuju namjeru za ulazak u pregovore sa Slovenijom i Hrvatskom oko sufinanciranja i ulaska u vlasničku strukturu projekta drugog bloka Nuklearne elektrane Krško (NEK 2). Italija, koja je nakon černobilske katastrofe ugasila svoj nuklearni program, sada pod vladom Giorgie Meloni ubrzano mijenja smjer, tražeći stabilnu energiju po reguliranim cijenama kako bi zaštitila svoje gospodarstvo od geopolitičkih šokova.
Kada zbrojimo ove pokazatelje, postaje očito da se za nuklearnu energiju i u Europi vodi oštra tržišna utakmica.
Pozicija Hrvatske: Suverenitet se gradi na vlastitom teritoriju
U kontekstu regionalnih kretanja, gdje Slovenija priprema NEK 2, a Srbija aktivno razmatra izgradnju vlastitih nuklearnih kapaciteta, ključno je definirati strateški pravac Republike Hrvatske. Duško Čorak, osnivač Instituta za nuklearnu energiju i vlasnik tvrtke INETEC, naglašava kako pitanje energetike predstavlja ključni segment državnog suvereniteta. Bez sigurne bazne opskrbe koja je u stanju u svakom trenutku zadovoljiti potrebe mreže, država gubi ekonomsku samostalnost.
Iako je suradnja sa Slovenijom kroz potencijalno sudjelovanje u NEK 2 komercijalno opravdana i dobrodošla, Čorak ističe da taj projekt ni u kojem slučaju ne smije biti supstitut za izgradnju nuklearne elektrane na vlastitom teritoriju RH. Vlastita nuklearka na teritoriju Hrvatske osigurava energetsku samodostatnost, nacionalnu sigurnost i predvidljive uvjete za domaće gospodarstvo.
Hrvatska u ovom pogledu ne kreće od nule. Tijekom ranijeg nuklearnog programa, koji je zaustavljen političkim moratorijem krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, detaljno su istražene i dokumentirane dvije potencijalne lokacije za izgradnju nuklearnih elektrana: jedna na Prevlaci kod Zagreba, a druga na Tenji na Dunavu. Aktivacijom ovog potencijala, Hrvatska bi do 2040. godine mogla crpiti zakonski predviđenih 30% elektroenergetskih potreba iz nuklearnih izvora, čime bi postala ključni faktor stabilnosti cijele jugoistočne Europe.
Tehnološka dilema: Dokazani veliki blokovi naspram SMR eksperimenata
Aktualne najave Ministarstva gospodarstva o interesu za male modularne reaktore (SMR) zahtijevaju trezvenu inženjersku i ekonomsku analizu. SMR tehnologija nesumnjivo donosi važne evolucijske prednosti: tvorničku proizvodnju komponenti, pasivne sigurnosne sustave i veću fleksibilnost pri integraciji u mrežu s visokim udjelom obnovljivih izvora. Međutim, ta je tehnologija na zapadnim tržištima još uvijek u ranoj, komercijalno nedokazanoj fazi, opterećena visokim troškovima prvih izvedbi (tzv. FOAK rizik – First-of-a-Kind).
Hrvatski elektro-energetski sustav danas bilježi vršno opterećenje od oko 3300 MW. S obzirom na neizbježnu elektrifikaciju prometa, industrije te eksplozivan rast potrošnje velikih IT sustava, predviđa se da bi godišnja potrošnja struje u RH do 2050. godine mogla skočiti sa sadašnjih 20 TWh na čak 37 do 42 TWh
U takvom sustavu, jedan veliki, dokazani nuklearni blok snage 1000 do 1200 MW nije prevelik – on predstavlja nužnu, stabilnu kralježnicu sustava. Duško Čorak stoga jasno upozorava: Hrvatska ne smije započeti svoj nuklearni program kao pilot-projekt ili preuzimati rizik rane komercijalne primjene nedovršenih tehnologija. Prvi korak mora biti tehnološki, regulatorno i financijski najizvedivije rješenje – veliki blok treće generacije (III+). SMR-ovi trebaju ostati strateška opcija za drugu fazu razvoja, idealni za lokalne industrijske zone ili toplinarstvo
Analiza Pantheon Eco tima
Na temelju analize administrativnih i regulatornih prepreka, zaključak je da je od trenutka donošenja političke odluke do puštanja u pogon prvog postrojenja na vlastitom teritoriju potrebno najmanje 10 do 12 godina. Najveći dio tog vremena ne odlazi na samu građevinsku izvedbu, već na uspostavu regulatornog okvira, izradu sigurnosnih studija, licenciranje i prekogranične rasprave.
Uključivanje u nuklearnu stvarnost za Hrvatsku nije pitanje izbora, već imperativ vremena. Naša domaća industrija, predvođena tvrtkama poput INETEC-a te znanstvenom bazom na FER-u i Institutu Ruđer Bošković, već posjeduje reference i aktivno sudjeluje u najzahtjevnijim globalnim nuklearnim lancima vrijednosti. Imamo stručni potencijal, ali nemamo dovršen sustav.
Izvori korišteni za analizu
N1 Info (lipanj, 2026.): Čorak: Hrvatska treba imati nuklearnu elektranu na vlastitom teritoriju. Postoje dvije potencijalne lokacije .
Nacional (srpanj, 2026.): Energetska budućnost RH: Hrvatska treba razvijati nuklearni program, ali ne tako da prvi korak bude pilot-projekt SMR-a .
Forbes Hrvatska (srpanj, 2026.): Jedan od najvećih nuklearnih projekata u Europi: Milijarder ulaže više od 40 milijardi eura u 14 reaktora.
SEEbiz.eu (2026.): Talijanski div želi ući u projekt drugog bloka Krškog.
Odricanje od odgovornosti (Disclaimer) i izjava o nepovezanosti: Sadržaj objavljen na domeni pantheon.eco neovisan je i služi isključivo u informativne i edukativne svrhe. Ovaj portal, njegov vlasnik i domena ni na koji način NISU povezani, sponzorirani, ovlašteni niti pravno povezani sa sličnim platformama, niti bilo kojom drugom tvrtkom, komercijalnim podatkovnim centrom ili registriranim žigom (trademarkom) koji koristi naziv "Pantheon". Naziv "Pantheon" na ovoj domeni koristi se isključivo u svom izvornom, generičkom i opisnom značenju.
Izneseni zaključci i kombinacije podataka predstavljaju autorska promišljanja i pretpostavke utemeljene na javno dostupnim informacijama te se ne mogu smatrati službenim savjetima. Autor ne preuzima odgovornost za postupke trećih strana proizašle iz tumačenja sadržaja na ovom portalu.
Autorska prava i vizualni identitet: Cjelokupan sadržaj na ovom portalu, uključujući tekstove, analize te vizualni identitet (logotip) Pantheon Eco, vlasništvo je ovog bloga. Prenošenje, preuzimanje ili korištenje tekstova, njihovih dijelova ili vizualnih elemenata dopušteno je isključivo uz prethodnu suglasnost autora, uz obavezno navođenje izvora i aktivnu poveznicu (link) na izvorni članak.
Primjedbe
Objavi komentar
Dobrodošli! Pantheon Eco potiče konstruktivnu i argumentiranu raspravu. Svi komentari prolaze kroz moderaciju radi sprječavanja neželjenog sadržaja (spama) i bit će odobreni u najkraćem mogućem roku ako doprinose temi članka.