Resursi i realnost kružne ekonomije podatkovnih središta u Engleskoj

Pritisak javnosti i medijski narativi često oslikavaju velika (hyperscale) podatkovna središta kao ekološke anomalije koje nekontrolirano troše električnu energiju i crpe lokalne vodovodne mreže. Međutim, kada se pogleda ispod površine ovakve agende i analiziraju stvarni operativni podaci, otkriva se potpuno drugačija slika.

Kako to izgleda u praksi, na primjeru tržišta Engleske, nedavno je u intervjuu na konferenciji Data Centre LIVE 2026. godine iznio Richard Haigh, direktor operacija za EMEA regiju u tvrtki Vantage Data Centers (Data Centre Live). Njegova iskustva otvaraju ključna pitanja o tome kako stroga regulativa, poput engleskog Section 106 modela, umjesto kočnice postaje pokretač energetske simbioze.

Ilustracija: PANTHEON ECO / AI stvoren prikaz 

Što je engleski Section 106?

Section 106 (S106) predstavlja zakonski obvezujući dokument/sporazum (hm, ako je obvezujući, onda nije sporazum op.a.) između lokalne samouprave i investitora u Engleskoj i Walesu. Njegova je primarna svrha ublažavanje utjecaja novog građevinskog projekta na lokalnu zajednicu i infrastrukturu. Na žalost ovakvi rigorozni kriteriji su doveli do zaostajanja razvoja podatkovnih središta u Engleskoj, ali i u EU.

Pogledajte na što S106 operatore zakonski obvezuje u kontekstu podatkovnih središta!?:

- Korištenje do 100% recikliranih građevinskih materijala.

- Implementaciju stroge, transparentne transportne politike s ciljem praćenja i minimiziranja ugljičnog otiska zaposlenika koji putuju na posao.

- Aktivno ulaganje u lokalno školstvo, fakultete i programe zapošljavanja.

Razbijanje mita o potrošnji vode: Closed-Loop sustavi

Jedna od najvećih ekoloških anksioznosti javnosti je navodna "krađa vode" iz lokalnih magistralnih vodovoda za potrebe hlađenja poslužitelja. Podaci iz održivih hyperscale kompleksa demantiraju ovaj narativ.

Moderne tehnologije hlađenja koriste takozvane sustave zatvorenog kruga (closed-loop/chilled water systems). Tako se sustav puni jednom u 25 godina, pa podatkovno središte troši vode koliko i 5 prosječnih kućanstava za normalne potrebe zaposlenika. 

Distribucija i upravljanje rashladnim fluidom odvija se unutar zatvorenog sustava, čime se rizik od preopterećenja lokalne komunalne mreže svodi na nulu.

Projekt Acton: Besplatno daljinsko grijanje iz otpadne topline

Primjer tranzicije podatkovnog središta iz "potrošača" u "pružatelja komunalne usluge" trenutačno se odvija u londonskom okrugu Acton. Tamošnja tri Vantageova podatkovna središta fizički se spajaju na lokalnu mrežu daljinskog grijanja. 

Naime, prema empirijskim studijama utvrđeno je da u hiperskalnim cloud objektima, super-računalnim središtima i klasterima za obuku umjetne inteligencije, prema Landauerovom principu, samo 0,5–2% isporučene električne energije izravno doprinosi korisnoj obradi informacija, dok se velika većina rasipa kao toplina ili troši na neračunalne režijske troškove. Ova razlika postoji čak i u najsuvremenijim objektima s gotovo optimalnom učinkovitošću korištenja energije, naprednim strategijama hlađenja i visoko optimiziranim radnim opterećenjima.

Tehnički i komercijalni obrisi ovog modela uključuju:

1. Infrastrukturna spremnost: Operatori ugrađuju izmjenjivače topline, industrijske pumpe i kontrolne sustave unutar centra (iza brojila), dok se cijevi u zemlji polažu kroz lokalne javne površine.

2. Kapacitet i energetska vrijednost: Podatkovni centar kapaciteta 20 MW u punom razvoju isporučuje 5 MW niskotemperaturne otpadne topline u sustav.

3. Korisnička struktura: Prvi primarni korisnik sustava je lokalna bolnica, a sustav je projektiran da se postupno grana na stambene blokove i kuće.

4. Kvaliteta topline: Riječ je o nisko-temperaturnoj toplini (između 30°C i 35°C). Iako se ne radi o pari visoke temperature, ova energija je tehnološki dostatna za predgrijavanje vode. Time se značajno podiže energetska učinkovitost sekundarnih sustava i smanjuju troškovi grijanja krajnjih korisnika.

Iako operateri ovu energiju lokalnoj zajednici isporučuju besplatno, komercijalna korist ostvaruje se internalizacijom ušteda. Primjerice, smanjenje PUE faktora (PUE [Power Usage Effectiveness] je mjera energetske učinkovitosti podatkovnih središta) s godišnjeg prosjeka od 1.3 na 1.25 predstavlja značajnu uštedu na ukupnom računu za električnu energiju, oslobađajući megavate snage za primarnu IT opremu.

Budućnost: Mikro-mreže (Microgrids) i balansiranje sustava

Sljedeći korak unutar horizonta od 5 do 10 godina jest razvoj autonomnih energetskih mikro-mreža unutar samih podatkovnih kompleksa, s integriranim baterijskim sustavima za pohranu energije (BESS) te postrojenjima za pretvorbu otpada u energiju (waste-to-energy).

Zbog potrebe za redundancijom (otpornošću) i osiguranjem rizika (hedging), podatkovna središta redovito projektiraju veće energetske kapacitete od onih koje realno troše.

Dakle, ako operator izgradi vlastitu mikro-mrežu kapaciteta 100 MW, a za vršno opterećenje IT opreme koristi 50 do 60 MW, preostalih 40 do 50 MW postaje operativna aktivna stavka. Tako će u idućem desetljeću podatkovna središta djelovati kao stabilizatori nacionalnih energetskih mreža, prodajući suficit energije natrag u sustav u trenucima vršnog opterećenja građanstva. Za punu realizaciju ovog scenarija ključna je brža prilagodba nacionalnih regulatornih okvira koji trenutačno kaskaju za tehnologijom.

Solarni kanibalizam

Stabilizacija mreže provodi se snažnim proizvođačima električne energije (plinske ili nuklearne elektrane). U slučaju Vantage projekta (i sličnim podatkovnim središtima) stabilizacija mikro-mreže provodi se baterijskim sustavima.

Naime, ovo je važno jer se u medijskoj agendi koja podatkovne komplekse tretira kao ekocidna postrojenja, istovremeno ne spominje raširena pojava koja se u stručnim krugovima naziva solarni kanibalizam. 

Ovaj fenomen, izravna je posljedica nekontrolirane ponude iz solarnih elektrana koja se događa i u Hrvatskoj i povezanim tržištima regije. U trenucima vršne proizvodnje, ta energija doslovno proždire vlastitu tržišnu vrijednost. Za investitore koji su ušli u fotonaponske projekte računajući na povijesne prosjeke cijena, događa se da najviše proizvode onda kada energija vrijedi najmanje (Uf, otkrivena je "topla voda" op.a.).

Primjerice 19. lipnja 2026. godine bazna cijena (Base) iznosila 103,98 €/MWh, a prosjek službenog vršnog razdoblja (od 08:00 do 20:00 sati) potonuo je na svega 67,31 €/MWh. Unatoč visokoj potrošnji koju generira radni dan, cijene su oko podneva potonule na lokalni minimum od oko 40 €/MWh.

Nezavisni energetski stručnjak Zdeslav Matić upozorava da bi slijedeća faza obilja sunčane energije mogla biti pojava negativnih cijena, pa se elektrana mora gasiti kako ne bi proizvodila financijsku štetu?!

Pravi komercijalni lom nastupa s prvim sumrakom. Između 18:00 i 22:00 sata, kada solarna proizvodnja naglo pada na nulu, a kućanstva pokreću večernji val potrošnje (paljenje klimatizacijskih sustava, priprema večere), sustav bilježi dramatičan deficit, a rezultat je ekstreman cjenovni šiljak koji je oko 19:00 i 20:00 sati prebacio razinu od 272 €/MWh. 

Izvor: Lidermedia.hr

Stoga je ovo čista prilika za investitore u baterijske sustave za pohranu energije (BESS) i reverzibilne hidroelektrane. Margina između podnevne cijene od 40 € i večernjeg šiljka od 272 € iznosi preko 230 € po megavatsatu. Prostor za zaradu na čistoj arbitraži (kupi jeftino u podne, prodaj skupo navečer) trenutno je monumentalan!

Zaključak Pantheon Eco tima

Podatkovna središta u gradskim zonama nisu neprijatelji gradova, već temelj moderne civilizacije; bez njih je nemoguće izvršiti i najjednostavnije operacije poput digitalnog bankarstva, online kupovine ili streaminga sadržaja.

Najveći problem s kojim se održiva digitalna infrastruktura danas suočava nije inženjerske prirode, već kronično loša komunikacija prema javnosti. Operatori moraju preuzeti proaktivnu ulogu, otvoriti vrata lokalnim zajednicama i kroz tvrde podatke dokazati da integracija tehnologije stvara mjerljivu ekonomsku i ekološku korist za društvo. 

S druge strane, mediji bi trebali biti manje kataklizmički, a više stručni u svojim objavama te ne "trčati" samo za klikovima ciljajući slabe točke društva (zdravlje, zagađenja i sl.), već pomoći da zajednički upravljamo podatkovnom revolucijom.

Izvor podataka korišten za analizu

Data Centre LIVE 2026.: Richard Haigh, direktor operacija za EMEA regiju u tvrtki Vantage Data Centers: Data Centre Live

Mashrafi, Mokhdum. (2026). A Unified Thermodynamic Law Explaining the <2% Useful Energy Limit in Data Centers. 10.13140/RG.2.2.32110.88643. 

Lidermedia.hr: Zeleno i digitalno/Solarni kanibalizam ruši cijene.

---

Odricanje od odgovornosti (Disclaimer) i izjava o nepovezanosti: Sadržaj objavljen na domeni pantheon.eco neovisan je i služi isključivo u informativne i edukativne svrhe. Ovaj portal, njegov vlasnik i domena ni na koji način NISU povezani, sponzorirani, ovlašteni niti pravno povezani sa sličnim platformama, niti bilo kojom drugom tvrtkom, komercijalnim podatkovnim centrom ili registriranim žigom (trademarkom) koji koristi naziv "Pantheon". Naziv "Pantheon" na ovoj domeni koristi se isključivo u svom izvornom, generičkom i opisnom značenju.

Izneseni zaključci i kombinacije podataka predstavljaju autorska promišljanja i pretpostavke utemeljene na javno dostupnim informacijama te se ne mogu smatrati službenim savjetima. Autor ne preuzima odgovornost za postupke trećih strana proizašle iz tumačenja sadržaja na ovom portalu.

Autorska prava i vizualni identitet: Cjelokupan sadržaj na ovom portalu, uključujući tekstove, analize te vizualni identitet (logotip) Pantheon Eco, vlasništvo je ovog bloga. Prenošenje, preuzimanje ili korištenje tekstova, njihovih dijelova ili vizualnih elemenata dopušteno je isključivo uz prethodnu suglasnost autora, uz obavezno navođenje izvora i aktivnu poveznicu (link) na izvorni članak.