Može li „digitalni mozak“ Europe ući u utrku s SAD (1)?

Nedavna izjava predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o nužnosti radikalnog i masovnog povećanja digitalnih kapaciteta Unije ponovno je stavila fokus na digitalnu suverenost Europe. Međutim, tehnološka i energetska stvarnost na terenu pokazuje drugačiju sliku. Kroz analizu Michaela Wintersona, glavnog tajnika Europskog udruženja podatkovnih centara (EUDCA), u podcastu časopisa Data Centre Magazine u prvom dijelu prenosimo problem europskog digitalnog deficita i zablude o elektroenergetskoj mreži. 

Ilustracija: PANTHEON ECO / AI stvoren prikaz  

Sindrom „malog digitalnog mozga“ i teret javne percepcije

Danas je Europski „digitalni mozak“ manji od polovice digitalnog mozga Sjedinjenih Američkih Država. Ukupni instalirani kapaciteti računalne snage i podatkovnih centara u Europi pali su duboko ispod 50% američkih standarda, što se sada već jasno očituje u službenim ekonomskim statistikama i padu konkurentnosti cijelog kontinenta.  Suočeni s panikom zbog tog zaostatka, europski političari donose deklarativne ciljeve o utrostručenju kapaciteta, ali istovremeno primjenjuju paradoksalnu strategiju: dok operaterima nude „mrkvu“ u obliku vizije rasta, s druge strane ih ekstremno reguliraju.  

Ovaj regulatorni pritisak izravna je posljedica neznanja i negativne medijske kampanje. Kada su političari i novinari prije sedam ili osam godina počeli površno pratiti pojam „oblaka“ (Cloud), mnogi su u svom neznanju doista vjerovali da računalna tehnologija i podaci doslovno žive u eteru.

Spoznaja da „oblak“ zapravo čine goleme, sive, estetski neprivlačne zgrade koje troše goleme količine električne energije – izazvala je val političkog i javnog bijesa. Industrija je tako gurnuta u izrazito negativan politički i novinarski prostor iz kojega se iznimno teško izvući. 

Winterson spominje da jednom kada se povjerenje izgubi i stvori negativna persona, povratak vjere i društvenog prihvaćanja dugotrajan je proces koji će trajati barem narednih pet do šest godina.

Apsurd prekomjerne regulacije

Regulatorna tijela danas pokušavaju kontrolirati svaki aspekt rada podatkovnih središta, namećući pravila koja graniče s tehničkim apsurdom:

1. Zahtijeva se hitna eliminacija rashladnih fluida s visokim potencijalom globalnog zatopljenja (GWP).  2. Nalaže se radikalno smanjenje potrošnje vode u rashladnim sustavima.

2. Uvode se restrikcije na rad pričuvnih dizelskih generatora zbog emisije krutih čestica i "Scope 1" ugljičnog otiska.  

Naime, inženjeri mogu projektirati i izgraditi apsolutno sve – pa i raketu za odlazak na Mjesec – ali svako od tih rješenja ima svoju cijenu. Ako regulatori nastave s ovakvim pritiskom, infrastruktura će postati toliko skupa da je nitko na tržištu više neće moći kupiti, čime će se europski digitalni ciljevi u potpunosti urušiti.  

Energetska mreža: Pogrešno okrivljeni „kanarinac u rudniku ugljena“

Kada podatkovno središte zatraži priključak na mrežu, ono zapravo sklapa dva ugovora: jedan s proizvođačem električne energije i drugi s prijenosnom tvrtkom (mrežom) koja tu električnu energiju dovodi do objekta. U Europi je elektro-energetska mreža tehnološki vrhunski izvedena i preprojektirana (overengineered), ali pati od kroničnog nedostatka slobodnog kapaciteta. To je potpuna suprotnost sustavu u SAD-u, gdje je mreža tehnički slabija, ali posjeduje golem kapacitet i fleksibilnost za brzo dodavanje novih energetskih izvora.  Inicijative EU pretpostavljaju da mreža može bez problema podnijeti novi val digitalizacije, dok se u javnosti podatkovna središta redovito etiketiraju kao glavni krivci za preopterećenje sustava. To je fundamentalna zamjena teza. 

Podatkovna središta nisu uzrok problema, oni su tek signal i simptom – slikovito rečeno, „kanarinac u rudniku ugljena“ koji prvi šalje upozorenje da je elektroenergetski sustav zastario i podinvestiran.  Kada države pokrenu masovnu elektrifikaciju transporta, teške industrije i kućnog grijanja (dizalice topline), ti sektori povlače deset puta više energije iz mreže nego cjelokupna industrija podatkovnih centara. No, umjesto da države i mrežni operatori, koji u Europi funkcioniraju kao spori i inertni monopoli, pokrenu hitne kapitalne investicije, oni radije pribjegavaju restrikcijama prema digitalnom sektoru.  

Izvor:

Podcast časopisa Data Centre Magazine: Powering Europe’s Digital Future with Michael Winterson

---

Odricanje od odgovornosti (Disclaimer) i izjava o nepovezanosti: Sadržaj objavljen na domeni pantheon.eco neovisan je i služi isključivo u informativne i edukativne svrhe. Ovaj portal, njegov vlasnik i domena ni na koji način NISU povezani, sponzorirani, ovlašteni niti pravno povezani sa sličnim platformama, niti bilo kojom drugom tvrtkom, komercijalnim podatkovnim centrom ili registriranim žigom (trademarkom) koji koristi naziv "Pantheon". Naziv "Pantheon" na ovoj domeni koristi se isključivo u svom izvornom, generičkom i opisnom značenju.

Izneseni zaključci i kombinacije podataka predstavljaju autorska promišljanja i pretpostavke utemeljene na javno dostupnim informacijama te se ne mogu smatrati službenim savjetima. Autor ne preuzima odgovornost za postupke trećih strana proizašle iz tumačenja sadržaja na ovom portalu.

Autorska prava i vizualni identitet: Cjelokupan sadržaj na ovom portalu, uključujući tekstove, analize te vizualni identitet (logotip) Pantheon Eco, vlasništvo je ovog bloga. Prenošenje, preuzimanje ili korištenje tekstova, njihovih dijelova ili vizualnih elemenata dopušteno je isključivo uz prethodnu suglasnost autora, uz obavezno navođenje izvora i aktivnu poveznicu (link) na izvorni članak.