Generacijska prilika za Hrvatsku! (1)

Željeznice su definirale 19. stoljeće, mreže autocesta 20., a podatkovna središta i AI infrastruktura postaju temelj ekonomske moći i geopolitičkog utjecaja u 21. stoljeću. Svjedočimo jednom od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti tehnološkog sektora. U toj novoj globalnoj "raspodjeli karata", Hrvatska se neočekivano našla u poziciji iskoristiti povijesnu, generacijsku priliku.

Izvor: The Economic Times/India Times

Razvoj umjetne inteligencije (AI) i računalstva u oblaku (cloud computing) više nije samo pitanje softvera – to je pitanje golemih količina hardvera, naprednih sustava hlađenja i iznad svega, masivne energetske infrastrukture.

1. Američki model

Prema najnovijoj makroekonomskoj analizi investicijske banke Morgan Stanley, američki tehnološki divovi (Alphabet, Amazon, Microsoft i Meta) više ne mogu financirati masovnu izgradnju AI infrastrukture isključivo iz vlastitog operativnog tijeka novca, zbog čega svjedočimo povijesnom valu izdavanja korporativnih obveznica.

• Do kraja svibnja globalno izdanje "AI duga" dosegnulo je 236 milijardi dolara (četverostruki porast u odnosu na lanjsko razdoblje).

• Do kraja godine ta će brojka dosegnuti 570 milijardi dolara, dok će ukupni CapEx velike četvorke iznositi oko 700 milijardi dolara.

• Za iduću godinu Morgan Stanley predviđa da će kapitalna ulaganja ovih kompanija premašiti povijesnu granicu od 1 bilijun (tisuću milijardi) dolara.

2. Kineski model

Kao izravan odgovor na zapadni kapital, Kina je prema izvješćima agencije Bloomberg izradila petogodišnji plan za izgradnju nacionalne mreže AI podatkovnih središta do 2028. godine.

• Peking planira izravno uložiti 295 milijardi dolara (2 bilijuna juana) kroz suvereni dug i ultradugačke specijalne državne obveznice.

• Ono što je ključno za našu industriju: kada se u računicu uključe neophodne i masovne nadogradnje elektroenergetske mreže, ukupni kapitalni zahtjev ovog kineskog projekta premašuje fanta  690 milijardi dolara (5 bilijuna juana).

3. Hrvatska na geopolitičkoj mapi:

Gdje je u toj priči Hrvatska? Zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima u proteklih deset godina, Hrvatska je dosegla visoku razinu digitalne neovisnosti jer o državnoj infrastrukturi brinu domaći stručnjaci, a podaci građana ostaju unutar naših granica.

Hrvatska trenutačno raspolaže sa 70 aktivnih podatkovnih središta, a u najavi je 6 novih projekata ukupne snage 14 megavata.

Predsjednik Hrvatske udruge data centara Goran Đoreski ističe da kao tržište imamo tri ključna, institucionalna i geografska aduta:

1. Institucionalna sigurnost: Članstvo u EU (uklanjanje trgovinskih barijera), eurozona (olakšano poslovanje) i Schengen (potpuna mobilnost) daju nam status maksimalno sigurnog partnera za velike strane investicije, što je Saša Bilić naglasio kao ključni preduvjet geostrateške stabilnosti.

2. Geografsko raskrižje: Hrvatska se nalazi na idealnom putu ključnih optičkih magistrala jugoistočne Europe – na pravcima od Milana do Istanbula te od Frankfurta do Atene, što nam otvara izravan pristup tržištu od 70 milijuna ljudi.

3. Zapadnoeuropsko energetsko usko grlo: Tradicionalna primarna tržišta dosežu svoje fizičke i energetske limite. Primjerice, London ubrzano ide prema kapacitetu od preko 2 GW, a za samo 1 GW kapaciteta potrebno je čak 2,5 milijuna četvornih metara zemljišta i golema snaga struje. Zapadna Europa više nema raspoložive energije za nove centre, što otvara ogroman prostor zemljama na periferiji.

4. Odmak od starih industrija

Jedan od najvećih unutarnjih izazova s kojima se Hrvatska suočava jest slabo razumijevanje ove industrije i opasnost od lokalnog otpora. Čelnici lokalnih samouprava koji razmišljaju progresivno šalju jasnu poruku o promjeni paradigme.

Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, čiji grad raspolaže s poduzetničkom zonom od 175 hektara, izvrsno je detektirao ovaj problem:

"Nema više dimnjaka i tvornica, tvornice su sada uredi s računalima i tome trebamo težiti. Ne smijemo svaku investiciju u Hrvatskoj pretvarati u bauk."

Slične ambicije pokazuje i Ogulin pod vodstvom Dalibora Domitrovića, koji ističe prednosti prometnog čvorišta i slobodnih 50 hektara zemljišta spremnih za prihvat digitalne infrastrukture. Ovi gradovi dokazuju da se operativna korist ovakvih investicija manifestira kroz konkretne ekonomske stupove:

Segment utjecaja	Konkretna operativna korist
Regionalni razvoj	Otvaranje velikog broja visokovrijednih radnih mjesta u regijama koje povijesno nisu bile među gospodarski najrazvijenijima.
Fiskalni učinak	Značajni izravni i neizravni prihodi za državni i lokalne proračune kroz poreze i doprinose.
Tehnološki ekosustav	Privlačenje vrhunskih inženjera i poticanje domaćih tvrtki na razvoj složenih digitalnih usluga s visokom dodanom vrijednošću.

Osim navedenog, ovakvi kapitalni projekti djeluju i kao izravan poticaj za unaprjeđenje i modernizaciju domaćeg elektroenergetskog sustava, potičući investicije u stabilnost i pametno upravljanje mrežom.

Zaključak PANTHEON ECO tima: 

Podatkovna središta nisu samo "zgrade sa serverima" – oni su tvornice 21. stoljeća. Podaci Morgan Stanleya o bilijunskim ulaganjima jasno pokazuju da je AI transformacija nezaustavljiva. Hrvatska ima jedinstvenu, generacijsku priliku pozicionirati se kao regionalno čvorište digitalne infrastrukture. Imamo geostratešku sigurnost, stručne ljude i dokazani interes investitora.

Pretpostavka na temelju analize energetskih i tehnoloških trendova: Dugoročni pobjednici u utrci za privlačenje podatkovnih središta neće biti one države koje nude najniže poreze, već one koje uspiju riješiti najveći limitirajući faktor ove industrije: pouzdanu, neprekidnu i stopostotno čistu baznu energiju.

A to nas dovodi do neizbježnog pitanja – kako napajati ove digitalne divove bez ugrožavanja klimatskih ciljeva i stabilnosti mreže? Odgovor na to pitanje leži u tehnologiji koja doživljava svoju veliku renesansu o čemu će se pisati u nastavku.

Izvori i literatura:

Morgan Stanley (Lipanj, 2026): Global AI debt issuance to top US$500 billion in 2026

Poslovni dnevnik (2026): 700 milijardi za AI infrastrukturu koja se financira dugom

Poslovni dnevnik / HRT (2026): Podatkovni centri kao željeznice 21. stoljeća

Tom's Hardware / Bloomberg: China drafts $295 billion plan to build national AI data center grid running on 80% homemade silicon

Poslovni dnevnik: Bez podatkovnih centara i umjetne inteligencije nećemo biti relevantni

---

Odricanje od odgovornosti (Disclaimer) i izjava o nepovezanosti: Sadržaj objavljen na domeni pantheon.eco neovisan je i služi isključivo u informativne i edukativne svrhe. Ovaj portal, njegov vlasnik i domena ni na koji način NISU povezani, sponzorirani, ovlašteni niti pravno povezani sa sličnim platformama, niti bilo kojom drugom tvrtkom, komercijalnim podatkovnim centrom ili registriranim žigom (trademarkom) koji koristi naziv "Pantheon". Naziv "Pantheon" na ovoj domeni koristi se isključivo u svom izvornom, generičkom i opisnom značenju.

Izneseni zaključci i kombinacije podataka predstavljaju autorska promišljanja i pretpostavke utemeljene na javno dostupnim informacijama te se ne mogu smatrati službenim savjetima. Autor ne preuzima odgovornost za postupke trećih strana proizašle iz tumačenja sadržaja na ovom portalu.

Autorska prava i vizualni identitet: Cjelokupan sadržaj na ovom portalu, uključujući tekstove, analize te vizualni identitet (logotip) Pantheon Eco, vlasništvo je ovog bloga. Prenošenje, preuzimanje ili korištenje tekstova, njihovih dijelova ili vizualnih elemenata dopušteno je isključivo uz prethodnu suglasnost autora, uz obavezno navođenje izvora i aktivnu poveznicu (link) na izvorni članak.